city | data | future izložba
Pretpremijera izložbe europskog projekta UrbanIxD naslovljene “city | data | future – interactions in hybrid urban space: The UrbanIxD Exhibition“1, otvorena je 3. 7. 2014. predavanjem Jamesa Augera, u galeriji Muzeja grada Splita. Premijera izložbe biti će u Veneciji – Telecom Italia Future Centre – 24. 9. 2014., a pratiti će ju i UrbanIxD simpozij (24. 9. 2014.). Izložba ostaje otvorenom do 17. 7. 2014., a može se razgledati svakim danom od 9.00 do 14.00, te od 17.00 do 21.00.
Izložba se vrti oko spekulacija budućeg života u tehnološki nadograđenim urbanim sredinama, kao načinu evaluacije i introspekcije tehnološkog razvoja i proizvoda, te posljedice njihove implementacije.
Odnosno, kako i zašto tehnologija utječe na našu gradsku svakodnevnicu. Izloženo je osam radova, od kojih je pet (Aurora; Aural Fixation; CUBA; Future Cloud is Buried; MoMi) nastalo na UrbanIxD ljetnoj školi (održanoj 2013. u Splitu – UIxDSS @ NKS), dva su rada pozvana (Chupai Chupan; Blackspot) i jedan je naručen od Umjetničke akademije u Splitu (Eutropia).
James Auger je super lik, izvrstan dizajner i profesor svjetskog glasa. Izlagao je u uglednim institucijama i na uglednim festivalima poput MoMA-e i Ars Electronice. Predaje na Royal College of Art (London, UK). U predavanju je kroz metodologiju (Design Intreactions—program, istraživanja—pri RCA-u) i osobne dizajnerske prakse govorio o spekulativnom dizajnu, kritičnom dizajnu i dizajnu fikcija.
Za one kojima se je “puna kapa” riječi “dizajn” pa im se neda čitati, a niti posjetiti izložbu, mogu pogledati Black Mirror televizijski serijal. Ful je O.K. i jako je blizak po estetici, konceptu i kontekstu.
Aurora i Eutropia
Aurora – the aura city pretpostavlja krah neoliberalne kapitalističke ekonomije, te spori razvoj nove karmičke ekonomije kroz dugi niz godina. Društvena i ekonomska vrijednost pojedinca u takvome svijetu mjeri se količinom i vjerodostojnošću iskustava i sjećanja, te brojem ljudi kojima ih prenosi. Ovakav sustav omogućen je korištenjem kontaktnih leća za proširenu stvarnost (eng. augmented reality). (Mara Balestrini, Sandro Engel, Ena Hadžić i Assunta Matassa; 2013.)
Ugledajući se na Google i Facebook, mediteranski grad Eutropia odlučio je od svojih građana sakupljati i prodavati ogromne količine podataka. Tlak, bilo, DNA, količina enzima, kapacitet pluća, odluke i odabiri, svakodnevno se sakupljaju od lokalnog stanovništva i posjetitelja. S pozitivne strane, građanin (ali i posjetitelji) uživaju neviđeno blagostanje i skrb. No konstantni nadzor i netransparentnost korištenja tih podataka tjeraju pojedince na pronalaženje mjesta bez povezanosti s Mrežom. (Ivica Mitrović i Oleg Šuran; 2014.)
CUBA i MoMi
CUBA – Coordination of Urban Busy Areas potencira prakse gradskih vlasti koje ekonomiju grada grade na turizmu. Novonastali sustav koji optimizira koordinaciju prometnih urbanih prostora (poput povijesnih jezgri gradova, trgova i plaža) prati odgovarajuća aplikacija za pametne telefone. Pomoću ove aplikacije građani i posjetitelji mogu kupiti (odnosno moraju platiti) vrijeme koje će provesti na određenim mjestima, što ne samo da “puni gradsku blagajnu”, već rješava gužve unutar turističkih odredišta i atrakcija. Stav ove fiktivne akcije je “Budi dobar građanin: ostavi javne površine turistima”. (Luis Veracruz, Jona Dajçi; 2013.)
Kao svojevrsna reakcija na Gradske prakse sadašnjice i bliske budućnosti, građanska akcija otpora MoMi – The Ministry of Misinformation nudi set primjera za ometanje gradskih senzora i sustava koji u bilo kojem pogledu ograničavaju slobode građana. Ponuđen je primjer remećenja sustava za parkiranje, što za uzvrat oslobođava ulice od prometa i gustog parkiranja omogućujući lakše i sigurnije pješačenje, vožnju bicikla, dječju igru, itd. (Robert Cloud, Sergio Galán Nieto, Han Pham; 2013.)
kritički | spekulativni | dizajn | fikcija
Radovi koji koriste metodologiju kritičkog i spekulativnog dizajna, odnosno dizajn fikcija kao načina komunikacije, za funkciju imaju propitivanje društvenih i psiholoških učinaka novih i novonastajućih tehnologija.
Takva dizajnerska praksa očituje se i kod znanstvenih, istraživačkih radova. Primjerice doktorski rad gosta predavača Jamesa Augera – Happy Life i Carnivorous Domestic Entertainment Robots (praktični dio), odnosno Why Robot? Speculative design, the domestication of technology and the considered future (teoretski dio) (RCA; 2010.)2. Happy Life je realiziran u obliku naprave (pozicionirane u domaćinstvu) koja kroz termički snimak lica ustanovljuje protok krvi u licu, te rezultat ispisuje okretajem pokazivača (kod kojega vrijednosti nisu naznačene). Korisnik ovakve naprave nije u stanju očitati svoje raspoloženje, već samu promjenu raspoloženja, što ga dovodi u situaciju da kontemplira kakva se promjena, i zašto, desila. Kod Carnivorous Domestic Entertainment Robots radi se o više robota, koji ne samo da se super uklapaju u svaki stan, već su i samoodrživi – pomoću biočelija stvaraju električnu energiju (uz pokretanje mehanizma za sakupljanje biološkog materijala, koriste ju i za, primjerice, digitalni sat) od sakupljenog biološkog materijala (poglavito muhe). Okosnica teoretskog dijela rada je popitivanje uloge robota unutar domaćinstva, razloge i posljedice, te njihovo “pripitomljavanje“3.
Ovakav pristup omogućuje veliku i relativno brzu produkciju radova koji kroz plauzibilnost opisanih događaja kod promatrača i korisnika izazivaju trenutak introspekcije, emotivne reakcije i kontemplacije. Kod takvih radova često dolazi do zabune kako su oni reklamnog ili prezentacijskog tipa stvarnih tehnologija, proizvoda i usluga, dok su u zbilji tek duboko promišljeni, odnosno dizajnirani fiktivni scenariji. Dakle, ovakvom dizajnerskom metodologijom promišlja se utjecaj tehnoloških inovacija na društvo prije nego li se ostvari njihova tržišna uporaba.
Na izložbi smo u mogućnosti vidjeti nekolicinu scenarija visoke uvjerljivosti, kao i nekolicinu radova nešto poetičnijeg karaktera (onih radova kod kojih su vremenska, prostorna i tehnološka komponenta prilično udaljene od sadašnjice4).
English
This exhibition [City | Data | Future – interactions in hybrid urban space: The UrbanIxD Exhibition] speculates about the possible futures that city inhabitants might experience. Five works were initiated at the UrbanIxD summer school, held last year in Split: Aurora, the Aural City; Aural Fixation; Future Cloud is Buried; Ministry of Misinformation (MoMi); and Coordination of Urban Busy Areas (CUBA). Two works have been curated for the City | Data | Future exhibition: Chupan Chupai, by Factory Fifteen, produced by Liam Young; and Blackspot by Tobias Revell, taken from The Monopoly of Legitimate Use trilogy. The Eutropia design fiction has been directly commissioned from the Arts Academy in Split exclusively for the UrbanIxD exhibition.
The exhibition will open with James Auger (Royal College of Art, London) who will talk about speculative design practice and methodology, drawing from his practice and education experience.
—From the exhibition leaflet
city | data | future
- Trajanje izložbe
- 3. – 17. srpnja 2014.; 9:00 – 14:00 i 17:00 – 21:00
- Galerija Muzeja Grada Splita
- Muzej Grada Splita, Papalićeva 1
- Produkcija
- UrbanIxD
- Autori
- Mara Balestrini, Sara Božanić, Robert Cloud, Bronwyn Cumbo, Jona Dajçi, Sergio Galán Nieto, Sandro Engel, Factory Fifteen, Andreas Foerster, Ena Hadžić, Chris Hand, Mads Hobye, Hrvoje Kedžo, Assunta Matassa, Ivica Mitrović, Leyla Nasibova, Han Pham, Tobias Revell, Soeren Rosenbak, Gordan Savičić, Oleg Šuran, Luis Veracruz, Liam Young, Hrvoje Živčić
- Uvodno predavanje
- James Auger
- Dizajn opreme izložbe
- Studio Manufakturist
- Linkovi
- http://www.citydatafuture.eu, http://www.urbanixd.eu
Prijevod na hrvatski bi po svojoj prilici bio “grad | podatci | budućnost – Interakcije u hibridnom urbanom prostoru: UrbanIxD izložba” ↩
Na hrvatskom približno: Sretan Život; Zabavni kućni roboti mesožderi; Zašto robot? Spekulativni dizajn, domestifikacija tehnologije i razmatrana budućnost. ↩
Auger argumentira kako svaka tehnologija prolazi nužni proces domestifikacije u svrhu prihvaćanja tehnologija i proizvoda unutar životnog prostora. ↩
Na ovaj način uvjerljivost koncepta je manja, te se promatrač s njime teže poistovjećuje. ↩






