Sretni Domagoj

24. 01. 2014. / 09. 05. 2014.

domagoj

Prvi spot grupe Cnjotfihter? snimljen je za pjesmu Sretni Domagoj. Pjesma opisuje epizodu u životu nesretnog dječaka Domagoja.

Lik Domagoja prikazuje tipičnog adolescenta koji se bori sa specifičnim razvojnim zadacima s kojima se u svome životu susreće svatko od nas. Prema Eriksonovoj teoriji psihosocijalnog razvoja1, Domagoj se nalazi u razvojnom stadiju (dob od 12-20 god.) u kojem proživljava krizu stvaranja identiteta naspram Konfuzije uloga. Ova je kriza posljedica fiziološke maturacije organizma i socijalnih zahtjeva koje okolina postavlja. Kako će Domagoj riješiti ovu krizu određuje kasniji razvoj njegove ličnosti. Formiranje vlastitog identiteta uključuje niz propitkivanja – tko smo mi zapravo i koje su naše vrijednosti. Odgovore na ova pitanja Domagoj pronalazi u svojoj okolini – obitelji i prijateljima, koji mu u konačnici pružaju potporu i stabilnost. Prema Eriksonu društvo ima važnu ulogu u rješavanju kriza kroz udovoljavanje potrebama. Ukoliko osoba nema potporu od važnih drugih (obitelj, prijatelji, partneri), moguće je da kriza uopće neće biti riješena ili će biti samo djelomično riješena, što otežava prelazak na nove razvojne zadatke. Marcia ovaj stadij krize identiteta, kada osoba preispituje stare vrijednosti i izbore, no još nije donijela odluku o konačnom izboru uloge i uvjerenja, naziva Moratorijem2.

Domagoj spoznaje koliko je zapravo sretan u životu, te da će i najteži trenutci u životu proći. On ima stalnu potporu svojih bližnjih – obitelji i prijatelja.

Prva polovica teksta pjesme fokusira se na trenutke samoće, tuge i ogorčenosti koje Domagoj počinje doživljavati u pubertetu. Osjećaji kojih se nije mogao sam otresti. U drugoj polovini pjesme Domagoj pronalazi katarzu u shvaćanju kako su ti osjećaji tek prolaznog karaktera.

Memento mori

U ovom razdoblju Domagoj se kognitivno razvija – njegovo mišljenje postaje apstraktno, idealističko i hipotetičko-deduktivno. Počinje razmišljati o svijetu, o slobodi, o smrti, o prolaznosti života i svemu što u njemu ne valja. Jasno mu je da postoji velika razlika između realnog i idealnog, a da su napori za umanjivanje te razlike često uzaludni. Ovakve ga spoznaje čine ogorčenim. Kao posljedica kognitivnog sazrijevanja povećana je i Domagojeva sposobnost introspekcije – usmjeren na vlastite osjećaje, razmišljanja, vrijednosti.

Introspekcija koju Domagoj u ovome stadiju svoga života vrši, u spotu je prikazana kroz fond, odnosno njegovo odsustvo – bijeli zid. Prazan bijeli zid kao aluzija na prazan galerijski prostor, odsustvo svega vanjskog, svih vanjskih podražaja. Uključeni kabel kao da samo naglašava prazninu pozadine.

domagoj_zid

slika 1 – prazna pozadina

Kod refrena u video spotu uočavamo neobičnu figuru – lik bez dlaka ogrnut u purpurnu3 odoru – lik Smrti. Memento mori4 je sukus Domagojevih pubertetskih spoznaja. Smrt povremeno ulazi u kadar (podsjeća nas – memento) dok ostatak video spota provodi izvan kadra. Preuzimajući ulogu (velikog) naratora, Smrt kao da nam se pravda, ukazuje nam na razloge njena postojanja.

Kako nebi prenijela nečistoću ovoga svijeta, unatoč ljudskom obličju Smrt nema dlaka5. Purpurna boja odore kojom je Smrt ogrnuta govori nam o Smrti koja nadvladava sve – moral, tijelo, društvo i društvene konstrukte. Smrt kao poslijednji akter u životu, poslijednji čin kojemu ne slijedi bis. Primijećujemo kako se Domagoj bori sa osnovnim filozofskim i religijskim pitanjima – čeka li nas život poslije smrti, i u slučaju da nas čeka, kakav?

domagoj_smrt_uletava

slika 2 – 2:01 Smrti nema u kadru (lijevo), 2:02 Smrt se pojavljuje u kadru (desno)

U konačnici Domagoj prihvaća i pomiruje se sa svojim osjećajima vezanim uz smrt i prolaznost koji su ga toliko plašili, no ne želi si dopustiti da zaboravi na spoznaju o prolaznosti jer:

  • ništa ne traje zauvijek – prolaznost
  • neću trajati niti ja, niti ništa lijepo u mome životu
  • kada već neću “trajati”, kada i sreća i ljepota, kao i tuga i osamljenost prođu, onda ću svjestan te spoznaje pokušati iskoristiti najviše što mogu od toga, onako kako ja želim. (Memento mori često se poistovijećuje sa Carpe diem6 )

Djetinjstvo

Nadalje Cnjotfihter? nas podsjeća na naše unutarnje dijete, na Domagoja u svima nama. Doma-gojkućni uzgoj/odgoj/odrastanje/kultiviranje7, iliti Doma-hoj8 (Kući-odi, budući da Cnjotfihter? često gradi vlastite varijante simbola i značenja) simbolički nas poziva da se vratimo doma, kući, korijenima našeg bitka, korijenima razvitka naše ličnost i jastva, našem djetinjstvu, prvotnoj zajednici (obitelji).

Prema Havinghurstu (1972.) jedan od razvojnih zadataka adolescenata je postizanje autonomije i nezavisnosti od roditelja (te formiranje identiteta)9. U pokušaju da stekne vlastitu slobodu i neovisnost, Domagoj se udaljava od roditelja i sigurnosti doma, što uz sebe vuče određene odgovornosti odrasle osobe. Ipak, u ovom je stadiju Domagoj je još uvijek dijete i iako ima potrebu za odvajanjem, prisutan je i strah od odrastanja. Stvara se dilema – povratak kući gdje je siguran, što označava prevladavanje ida10, ili stjecanje neovisnosti (poželjno, razvojni zadatak) – osjeća se usamljeno i tužno, te se okreće društvu u kojemu traži osjećaj prihvaćenosti, potporu i razumijevanje. Domagoj kroz druženje s vršnjacima uči kontrolirati agresivne impulse kroz rješavanje sukoba, dobiva socijalnu i emocionalnu podršku koju je prije dobivao od roditelja, razvija mišljenje, ideale, stavove i samopoštovanje, te vještine rješavanja problema.

Freud naglašava ulogu adolescencije u razvoju ličnosti. Pobuđen je libido koji prijeti ravnoteži ida i ega, te se koriste obrambeni mehanizmi intelektualizacije11.

U razdoblju adolescencije prisutna je i egocentričnost. Elkind (1967.) govori o fenomenu „zamišljene publike“ koja se odnosi na osjećaj adolescenata da su upravo oni uvijek u centru pozornosti, te “osobne priče” koja se odnosi na osjećaj jedinstvenosti, neshvaćenosti i nedodirljivosti. S obzirom da su tada usmjereni na fizički izgled, osjećaj da su u centru pozornosti s jedne strane pruža osjećaj važnosti, no s druge strane i ranjivost zbog konstantnog pritiska da bude savršen12.

Zamagljen pogled i Raspad

Iako se čini kako je niska rezolucija snimke rezultat neadekvatne tehnologije, zapravo je namjeran odabir autora (Na konju smo) u svrhu prikaza dviju stvari čije se osvješćivanje javlja u pubertetu: zamagljen pogled i Raspad.

Zamagljen pogled govori nam o ne mogućnosti percepcije stvarnosti van naših osjetila – metafizički solipsizam. Tko sam ja, a tko su drugi? Mislim dakle postojim13 ukazuje na vlastito postojanje, no postojanje onoga što kroz naše perceptivne organe (uključujući i mozak, um) doživljavamo kao stvarnost, odnosno kao druge, niti ne naslućuje.

domagoj_raspad

slika 3 – uvećanje kadra; vidljiva pikselizacija i artefakti

Jaka pikselizacija i artefakti prikazuju neizbježan Raspad našeg fizičkog i mentalnog bitka, naših sjećanja. Fotograf Ante Verzotti14 kroz slične metode dio svog opusa posvećuje upravo ovoj temi – raspadu. Kada digitalnu sliku15 povećamo, ona uz artefakte (greške u kompezaciji) neizbježno pokazuje svoju gradivnu tvar – piksel. Kada kodni opis slike nije potpun ili je izmijenjen na neuobičajen način, dobivamo sličan rezultat – piksele i artefakte koji ukazuju na njenu metafizičku zbilju – računalni kod, zbir dvaju krajnosti (u slučaju binarnog koda), nula i jedinica, postojanja i nepostojanja.

Video spot


  1. Berk, Laura E. (2008.). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko : Naklada Slap. 

  2. Learning-theories.com, pristupljeno 29.1.2014. 

  3. Purpurna boja simbolizira autoritet, moć i sofisticiranost. Vidi Wikipedia.org

  4. Lat. za “zapamti, umrijeti ćeš / sjeti se smrti” 

  5. Schwaller de Lubicz, R. A. (1977.). Hram u čovjeku 

  6. Lat. za “Što možeš učiniti danas, ne ostavljaj za sutra”, odnosno “dok možeš čini dobro jer sutra može biti prekasno”. 

  7. Behindthename.com, pristupljeno 29.1.2014. 

  8. Hoj na istarskoj dijalektu znaći pođi, odi 

  9. Havighurst, Robert (1972.). Developmental Tasks and Education. Pristupljeno 29.1.2014. 

  10. Nagoni, impulzivnost, može biti kao dijete, potrebe su odmah zaodovljene od zaštićujućih roditelja, koji pružaju osjećaj sigurnosti. 

  11. Freud, S. (1964.). An Outline of Psycho-analysis

  12. Psychology.jrank.org, pristupljeno 29.1.2014. 

  13. Lat. Cogito ergo sum. Descartes, René (1644). Principia Philosophiae

  14. Izložba Kriptofotografije u ULUPUH-u (2013.), te intervju za Slobodnu Dalmaciju (2008.). Pristupljeno 29.1.2014. 

  15. Engleski jezik vrši razliku između: image (slika kao ideja prikazanog, evokacija pojma u glavi i doživljaj), picture (slika kao jasna zamisao, indeksni znak, često fotografija, dokument koji nedvojbeno bilježi neku od istina) i painting (slika kao nanos bojila na neku površinu). 

Tags: , , ,

«
RSS 2.0 Responses are currently closed, but you can trackback from your own site.